Kulturno-umjetničko društvo „Gorjanac“ obilježava veliku, 60. obljetnicu svoga djelovanja bogatim i raznolikim programom koji će se održavati tijekom svibnja 2026. godine. Proslava donosi niz događanja namijenjenih svim generacijama, s naglaskom na očuvanje tradicije, folklora i zajedništva.
Posebnu težinu ovoj obljetnici daje činjenica da je KUD „Gorjanac“ jedan od najdugovječnijih i najaktivnijih sudionika Đakovačkih vezova, na kojima je prisutan još od samih početaka. Već davne 1967. godine društvo je sudjelovalo s ljeljama, što svjedoči o duboko ukorijenjenoj tradiciji i kontinuitetu njegovanja običaja koji traje desetljećima.
Program započinje 1. svibnja manifestacijom „Čobanac uz Gorjanac“, koja će se održati u dvorištu „Mlina“ od 10 sati. Riječ je o druženju za mještane i posjetitelje uz bogatu gastronomsku ponudu i ugodnu atmosferu.
Nastavak slijedi 3. svibnja, kada će se u domu DVD-a s početkom u 16 sati održati 37. Smotra folklora Đakovštine, okupljajući brojne folklorne skupine i ljubitelje tradicijske kulture.
Poseban naglasak stavljen je i na najmlađe, 9. svibnja organizira se Dječja smotra folklora, također u domu DVD-a u 16 sati, gdje će djeca imati priliku predstaviti svoje umijeće i ljubav prema folkloru.
Središnji događaj obilježavanja bit će 22. svibnja, kada će se održati cjelovečernji koncert KUD-a „Gorjanac“ u domu DVD-a s početkom u 18 sati. Večer će se nastaviti koncertom TS Lucky Banda u 20 sati u dvorištu DVD-a, čime će se dodatno obogatiti proslava uz glazbu i veselje.
Program završava 24. svibnja tradicionalnim događajem „Duhovi – proljetni ophod ljelja“. Dan započinje svetom misom u 10:30 u crkvi sv. Jakova, nakon čega slijedi ophod kroz selo, čime se na simboličan način zaokružuje ova značajna obljetnica.
Ovim programom KUD „Gorjanac“ ne samo da slavi svoju dugu i bogatu povijest, već i potvrđuje važnu ulogu u očuvanju kulturne baštine i zajedništva u lokalnoj zajednici.
O Ljeljama...
Ljelje iz Gorjana su djevojke, najčešće u dobi od 13. do 24. godine, koje u proljeće, na blagdan Duhova, u povorci obilaze selo i izvode ritual sastavljen od pjesama i plesa sa sabljama. Iz šireg repertoara tekstova odabiru pjesme primjerene obitelji koju posjećuju; najčešće pjevaju djevojci, mladiću ili mladoj nevjesti.
O običaju...
Ljelje i sudionici nakon svete mise u povorci obilaze selo, te ulaze u pojedina dvorišta pjevajući prigodne pjesme. Nakon što ih počaste hranom i pićem, povorka odlazi u drugu kuću. Ovaj običaj karakterizira posebna odjeća koju Ljelje nose, a koja se nije u ovoj kombinaciji oblačila u drugim prigodama. Kraljevi, jedna od uloga u ophodu, na glavi nose okićene kape, a u ruci sablje i to je ono po čemu su ljelje najprepoznatljivije. Važnost ovog običaja kao dijela kulture je to što se smatra kako potječe iz pretkršćanskih vremena i kako se generacijama prenosi putem usmene predaje. Vremenom su se određene stvari izmijenile, ali određeni elementi staroslavenske mitologije ostali su prisutni.
O značaju običaja...
Zbog njegove očuvanosti i značaja postao je poznat i priznat. Godišnji proljetni ophod kraljice u Gorjanima, Slavonske kraljice ili Ljelje, narodni običaj, upisan je 1966. godine kao hrvatska kulturna baština. Prepoznat je 2007. kao nematerijalna svjetska baština i 2009. godine upisan je na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.
Fotografije: arhiva Turističke zajednice grada Đakova.